PREPORUČUJEMO REKREACIJU:

19.03.2014.

Šta cirkadijalni ritam znači čovjeku?

Cirkadijalnim ritmom nazivamo biološki dnevni ritam na koji je naviknuto naše tijelo. Ovaj ritam u mozgu reguliše proizvodnju hormona, a djeluje i na srce, jetru, želudac i druge organe te podržava ispravno funkcionisanje čitavog organizma.

 

ritam

Dnevni ciklus


Ljudi kao i biljke i zivotinje imaju svoj dnevni ciklus, bioloski sat koji stvara cirkadijske ritmove.

Cirkadijalni ritam se javlja kod većine živih organizama, ljudi imaju svoj ritam budnosti i spavanja, a nauka koja se bavi ovim promjenama kod svih živih bića naziva se hronobiologija.

Šta znači ovaj pojam?


Cirkadijalnim ritmom nazivamo biološki dnevni ritam na koji je naviknuto naše tijelo. Ovaj ritam u mozgu reguliše proizvodnju hormona, a djeluje i na srce, jetru, želudac i druge organe te podržava ispravno funkcionisanje čitavog organizma.

Postoji najbolje vrijeme za spavanje, a postoji i vrijeme kad smo najviše aktivni, i kad možemo najviše jesti. Cirkadijalni ritam je individualan, ali ne razlikuje se značajno od čovjeka do čovjeka.

Za cirkadijalni ritam bitno je ponavljanje obrazaca dnevnih aktivnosti. Česte promjene perioda aktivnosti ne omogućuju organizmu da ispravno funkcionira.

Važnu ulogu u ispravnom cirkadijalnom ritmu igra i dnevna svjetlost, tako da se preporučuje svakodnevno umjereno izlaganje sunčanoj svjetlosti kao i fizička aktivnost. Čovjek se osjeća najbolje ako mu je cirkadijalni ritam stabilan.

Glavni centar u mozgu


U našem mozgu postoji nešto što naučni nazivaju "master clock” (glavni sat) i on kontroliše cirkadijalni ritam. Ovaj glavni sat se sastoji iz mreže moždanih ćelija. Ovo jedro, glavni sat, čini oko 20.000 moždanih ćelija i nalazi se iznad ukrštanja vidnih živaca.

Na rad ovog glavnog sata utiče mnogo toga iz našeg organizma i iz naše okoline, a glavni sat utiče onda na dnevno/noćni ritam, na pospanost i budnost, na lučenje hormona, na tjelesnu temperature i druge važne funkcije. Hormoni na koje utiče ovaj glavni sat jesu između ostalog hormoni rasta i melatonin.

Manje melatonina  znači manje spavanja a ono je vitalno da se naše tijelo odmori i oporavi (a i da raste i napreduje).

Uticaji na aktivnosti


Poremećaj ovog ritma može dovesti i do poremećaja spavanja kao što je nesanica ali i do poremećaja u našem psihičkom i mentalnom funkcionisanju.

To utiče i na sistem vježbanja i rekreacije koju čovjek praktikuje. Indirektno poremećajem ritma spavanja i budnosti mi remetimo i naš oporavak nakon treninga a time se umanjuju i efekti samog vežbanja.