PREPORUČUJEMO REKREACIJU:

10.02.2014.

Posljedice dugotrajnog sjedenja

Mnogi smatraju da je nakon napornog dana na poslu, dovoljno otići u teretanu ili u šetnju kako bi se napravio balans, odnosno spriječio loš uticaj sjedenja.. Nažalost, to nije dovoljno!

 

dugotrajno_sjedenje

Zašto ustati?


Sjedimo na našim radnim mjestima, u automobilu, dok jedemo, kada smo za  računarom, dok gledamo TV ili čitamo... U stvari, vjerojatno biste trebali i sada dok ovo čitate bar malo ustati!

Novija istraživanja govore da ukoliko dugo sjedite, tijelo reaguje. Nakon četiri sata sjedenja tijelo šalje znakove da je to štetno, među ostalim isključuju se geni koji regulišu količinu glukoze i masnoća u krvi.
Osim toga, dok sjedimo krv slabije cirkuliše jer se kreće samo zahvaljujući krvnom pritisku.

Nepravilan položaj odnosno držanje tijela dovodi do nejednakog rada mišića pri čemu su mišići prednjeg dijela vrata, trupa i zdjelice napeti i skraćeni, a mišići stražnjeg dijela vrata, leđa i stražnjice slabi i istegnuti.
Zbog ovog disbalansa mišića trpe zglobovi kralježnice, ramena i kukova i više se troše, što s vremenom dovodi do pojave boli, zategnutosti i ograničenosti pokreta. Poremećeni odnosi mišića i opterećenje zglobova imaju za posljedicu još nepravilnije držanje i time se zatvara zaračarani krug štetnog djelovanja dugotrajnog sjedenja.

Sjedeći sabotiramo i limfni sistem, koji pomaže tijelu suzbiti infekcije. Limfne žile, koje odvode otpadne tvari, nemaju pumpu poput srca, njih kontrolišu ritmičke kontrakcije mišića u nogama. Dakle, dok sjedite, limfni sistem ne može raditi svoj posao.

Posljedice sjedenja


Generalno govoreći, posljedice dugotrajnog sjedenja su sljedeće: ograničena pokretljivost u zglobovima i bolovi u vratu, između lopatica i u križima, proširene vene nogu, utrnulost i težina u nogama, plitko disanje, glavobolja, umor, tromost i veća sklonost povredama, usporena i otežana probava, što povećava rizik nastanka karcinoma debelog crijeva, usporavanje metabolizma, što dovodi do pretilosti i većeg rizika od šećerne bolesti, povećano lučenje kortizola - hormona stresa  te slab san, negativno razmišljanje, smanjenje samopouzdanja i depresivne smetnje.


Spriječite posljedice sami!


Mnogi smatraju da je nakon napornog dana na poslu dovoljno otići u teretanu ili u šetnju kako bi se napravio balans, odnosno spriječio loš uticaj sjedenja.. Nažalost, to nije dovoljno!

Ukoliko se na radnom mjestu dugotrajno sjedi treba poduzeti niz mjera za očuvanje zdravlja i sprečavanje smetnji i bolesti. U tu svrhu treba  prilagoditi sebi mjesto sjedenja, odnosno imati adekvatan radni stol i stolicu, uspravno sjediti i držati se, sjediti na cijelom sjedalu, nasloniti se cijelim leđima na naslon stolca, mijenjati položaj tijela i nogu pri sjedenju, često se ustajati i najmanje jednom u sat vremena prekidati sjedenje, te na radnom mjestu svakodnevno raditi vježbe istezanja.

Ako niste u mogućnostI raditi gore navedeno, onda bar u svoje slobodno vrijeme redovno i dovoljno vježbajte, hodajte, bavite se sportom i aktivno živite.

Značajan je podatak da osobe koje provode najmanje četiri sata dnevno uz TV, videoigre, kompjuter ili za volanom automobila dvaput su podložniji kardiovaskularnim problemima, te imaju 50 posto veću vjerojatnost da umru ranije.

Zato se krećite i budite aktivni kako biste produžili svoj životni vijek.