PREPORUČUJEMO REKREACIJU:

17.03.2014.

Gojaznost kao globalni problem

Debljina nije samo estetski problem, ona uzrokuje poteškoće u kretanju, poremećaje u funkcioniranju srca i krvotoka, povećava rizik za dobivanje šećerne bolesti tipa II, uzrokuje moždani udar i srčani infarkt..

 

debljina

Svjetski zdravstveni problem


Gojaznost je više od estetskog problema, i nije uvijek najbitnije izgubiti suvišne kilograme zbog izgleda.

Gojaznost je bolest koja se izražava većim količinama masti u organizmu, to jest povećanjem tjelesne težine. To se dešava zbog većeg unosa masti, škroba, šećera. Zbog toga se događaju komplikacije kod krvnih sudova, srca, mozga.

Uzroci prekomjerne težine i debljine višestruki su. Između ostalog, gomilanju suvišnih kilograma prvenstveno pogoduje savremeni način života, u kojem su tjelesna aktivnost i kretanje svedeni na minimum, prehrana je temeljena na povećanom uzimanju primarno masne, slane i slatke hrane, a svakodnevna je izloženost stresu velika.

Posljedice gojaznosti


Zbog sve većeg broja ugroženih osoba i velike opasnosti po zdravlje, debljina postaje svjetski zdravstveni problem broj jedan, a sve više stručnjaka govori i o pravoj epidemiji u razvijenim zemljama svijeta.

Prekomjerna težina uzrokuje poteškoće s organima za kretanje, prvenstveno zglobovima, te poremećaje u funkcioniranju srca i krvotoka, dok debljina povećava rizik za dobivanje, ali i uzrokuje šećernu bolest tipa II, žučne kamence, moždani udar i srčani infarkt.

Istraživanja su pokazala da gojazni muškarci i žene imaju veći rizik od nastanka svih vrsta raka. Također, gojaznost izaziva hroničnu upalu u tijelu, za koju je utvrđeno da izaziva probleme sa začećem.

Dokazano je i da čak 80% gojaznih odraslih osoba ima problema sa spavanjem. Osim nesanice, gojazne osobe često pate od apneje, stanja tokom kojeg osoba za vreme spavanja na trenutak u potpunosti prestane da diše.

Uzroci


Uzroci debljine su višestruki. Uz mogući i značajni utjecaj  genetskog faktora te poremećaje metabolizma, najveći je krivac za prekomjernu težinu i debljinu, savremeni način života, koji se bitno promijenio kada je riječ o tjelesnoj aktivnosti i prehrani.

Savremeni čovjek sve manje vremena provodi u nekoj fizičkoj aktivnosti, fizičkom radu i hodanju, a sve više sjedi pred televizorom, kompjuterom i u automobilu.

Osim toga, u svakodnevnu prehranu uključene su i veće količine fast-food hrane, masnih mesnih i mliječnih namirnica, kolača, slatkiša i grickalica.

Neadekvatna i neredovna prehrana ipak, najveći je uzrok ovome čemu, opet najviše pogoduju uslovi savremenog načina života.