PREPORUČUJEMO REKREACIJU:

27.05.2014.

Da li je dobro biti ovisnik o adrenalinu?

Tokom ekstremnog stresa ili straha, ljudski mozak ispušta ovu snažnu hemikaliju koja povećava snagu i svijest. Ali, šta se dešava kada ovi procesi stanu i kako to djeluje na organizam?

 

adrenalin

Nova vrsta ovisnosti


Ovisnost o adrenalinu danas je vrlo učestala pojava. Ljudi postaju ovisni o svojim pretjeranim aktivnostima zbog stimulacije i uzbuđenja koje stvara adrenalin.

Pretjerana opsjednutost raznim vrstama tjelovježbe, posebno ako je riječ o napornim treninzima trčanja, bodybuildinga, aerobika, penjanja po stijenama, auto utrka..uzrokuje ovisnost zbog navale adrenalina koju potiču ove aktivnosti.
 
Ekstremni sportovi su kategorija koja se ubrzano širi s posebnim trendom među mladima.

Neki od tih sportova zahtijevaju posebne vremenske uslove, tehniku i opremu, finansijska sredstva, te na taj način zahtijevaju određene napore i organizacijske sposobnosti osoba koje se tim sportovima bave i mogu indirektno utjecati na bližnje i posao.

Šta je adrenalin?


Adrenalin koji stalno struja njihovim žilama čini ih ovisnima o osjećaju uzbuđenja kojem se ne mogu oduprijeti. Slične reakcije imaju i kompulzivni kockari.

Epinefrin ili adrenalin je hormon nadbubrežnih žlijezda koji djeluje kao neurotransmiter. Nadbubrežne žlijezde dio su endokrinog sistema koji djeluje zajedno s nervnim i imunološkim sistemom kako bi se tijelo lakše nosilo s različitim situacijama i stresom.

Tokom ekstremnog stresa ili straha, ljudski mozak ispušta ovu iznimno snažnu hemikaliju. Ova iznenadna poplava adrenalina pojačava snagu i svijest. Nakon što takva situacija prođe, tijelo se postepeno vraća na normalnu razinu.

Kako tijelo doživljava ove aktivnosti?


Adrenalin priprema organizam za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći zbog opasnosti, a također povećava snagu i stanje budnosti. Pod njegovim utjecajem pojačava se brzina rada srca, krvni pritisak i protok krvi u bubrezima.

U isto vrijeme smanjuje se cirkulacija krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u mišićima i srcu. Bronhije se šire i ubrzava se frekvencija disanja što povećava koncentraciju kisika u krvi.

Osim toga, iz jetre se oslobađa povećana količina glukoze koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u mišićima.
 
Ipak, nakon par mjeseci ili godina života pod stresom nadbubrežne žlijezde slabe pa čak i nakon odmora nekad ne mogu na normalan način reagirati na stres.

Najuobičajenija klinička manifestacija ovog stanja je hronični umor, stanje koje postaje sve učestalije. Stres nije jedini uzrok hroničnog umora no često je uključen u razvoj bolesti.