PREPORUČUJEMO REKREACIJU:

04.02.2016.

Dobre i loše masnoće

Masti nas griju, uravnotežuju hormone, održavaju kožu i arterije gipkima, podmazuju zglobove i sastavni su dio svake stanice. Bitno je znati koju vrstu masti Vaše tijelo treba! Treba misliti na svoje zdravlje na vrijeme, a ne samo kad se razbolimo..

 

masnoce


Masti pomažu organizmu!



Pogrešno je vjerovati kako masti mogu biti samo loše i da ih treba izbaciti iz upotrebe. Neke masti naše tijelo treba i bez njih ne može djelovati, dok bi za neke bilo dobro da ih nikada ne konzumiramo.

Znate li da masti pomažu kod izoliranja naših živčanih stanica, da nas griju, uravnotežuju naše hormone, održavaju kožu i arterije gipkima, podmazuju zglobove i sastavni su dio svake stanice? Bitno je znati koju vrstu masti tijelo treba, koliko ih treba i koja vrsta je štetna za Vas.

Idealan omjer masti u tijelu trebao bi biti približno 19-26% težine tijela kod žena i 12-18% težine tijela kod muškaraca.

Osnovna zadaća masti u našem organizmu:
 
  • masti osiguravaju energiju potrebnu za normalan rad organizma
  • imaju zadaću skladištenja energije
  • daju hrani bolji okus i pružaju nam osjećaj sitosti
  • sastavni su dio staničnih membrana
  • imaju važnu ulogu u koagulaciji krvi
  • sudjeluju u metaboličkim procesima drugih hranjivih tvari u organizmu


Loše - zasićene masti



Zasićene masti (one koje nalazimo u krutom stanju na sobnoj  temperaturi) nisu bitne za zdravlje. Teže su probavljive i sadrže visoku razinu holesterola.

Nažalost, loše masti su zastupljene u svim onim namirnicama koje velik broj ljudi voli konzumirati. To je hrana koja uključuje pečeno i prženo, slasne kolače, maslac, vrhnje i keks. Loše masti podrazumjevaju zasićene masti.

Stvaraju jake veze u organizmu kojih se kasnije teško riješiti, a koje istovremeno opterećuju organizam.

Prevelika konzumacija ovih namirnica može dovesti do mnogih problema sa zdravljem kao što je začepljenje krvnih žila. Mnogi stručnjaci su složni kako loše masti mogu dovesti i do težih oblika bolesti poput onih kancerogenih.

Dobre – nezasićene masti



Osim loših masti postoje i dobre, nezasićene (tekuće) masti koje se dijele u dvije grupe: mononezasićene i polinezasićene.

Polinezasićene masi dijele se u Omega 3 masne kiseline i Omega 6 masne kiseline. Omega-3 masne kiseline potiču bolji rad mozga, popravljaju raspoloženje i jačaju imunološki sistem. Naći ćete ih u ribi kao što su losos, sjemenkama lana (samo ih sameljite prije upotrebe), orasima i tofu. Omega-6 održavaju zdravlje kože i očiju. Nalaze se u biljnim uljima kao što su suncokretovo i kukuruzno.

One su dobre zato što ih organizam lako razgrađuje, a korisne su iz mnogih drugih razloga. Dobre masti pomažu kod obnove oštećenog tkiva i kod izgradnje stanica.

Uvrstite dobre masti u prehranu



U prehranu treba uvrstiti što više namirnica koje sadrže dobre masti.

Krenite s promjenama i obogatite svoju prehranu namirnicama poput ribe, avokada, suncokretovog i maslinovog ulja, badema, graška, oraha, leće i soje. 

To su sve namirnice koje će pomoći održati zdravlje.

Optimalan dnevni unos masti


Jedna od glavnih karakteristika ishrane savremenog čovjeka u Evropi i Americi je prekomjerni unos masti hranom. Naime, zastupljenost ovog nutrienta u dnevnoj ishrani je čak 35-45%. Ove vrijednosti značajno premašuju maksimalnu preporučenu vrijednost koja iznosi 30%.

Redukcija unosa masti se može ostvariti unosom nemasnog mesa, mljeka i sira sa 1% masti i manje, kao i pripremom hrane uz minimalno korištenje masnoće. Trebalo bi da biljna ulja (hladno cjeđena: maslinovo, bundevino, ulje vinovih košpica) dominiraju u ishrani, a na taj način bi bio redukovan unos zasićenih masnih kiselina (ispod 10%). Esencijalne masne kiseline koje imaju značajne funkcije u organizmu trebalo bi da budu iskorištene od  1-7%.